Prema najnovijim podacima Službe zaštite autorskih muzičkih prava (ZAMP) Hrvatskog društva skladatelja (HDS), a uprkos njihovim naporima da to predstave kao pohvalnu brojku, hrvatska muzička industrija je i dalje dominantno muška, sa svega 20 odsto žena u ukupnom broju autora.
„To je porast od 2% u odnosu na podatke iz 2019. godine. Među redovnim članovima HDS-a, taj je postotak nešto niži – od 334 redovna člana, njih 47 su žene, odnosno 14%. Najviše ih dolazi iz sekcije ozbiljne glazbe (20 članica), zatim iz sekcije popularne glazbe (19), dok osam članica pripada sekciji tekstopisaca”, navodi se u saopštenju.
Da li je porast od 2 odsto u roku od pet godina nešto čime se treba hvaliti, pitali smo Josipa Bošnjaka, kolumnistu Index.hr, člana ŠRNGKNUSDP i Šta će oni kolektiva, koji se ranije bavio ovom temom.
„Podaci koje smo iskopali su zanimljivi, mislim da su indikativniji od suhog broja hrvatskih autorica kojim se ZAMP hvali. Važnije je ono što nije izrečeno: broj žena na pozicijama u kojima se vrti neki profit. Prije svega, to je struktura samog ZAMP-a: od 45 imena koja se navode u upravi i radnim tijelima, žena je ukupno sedam! To je 15,5%! Dakle, logično da ZAMP smatra brojku autorica pohvalnom kad ni u svoju strukturu ne puštaju više od 15% žena”, navodi Bošnjak i dodaje da su pozicije žena zaposlenih u ZAMP-u, takođe, indikativne:
„Na rukovodećim pozicijama, u upravi i nadzornom odboru, ima nula žena. U skupštini predstavnika dvije, od kojih jedna ima samo savjetodavnu ulogu. U autorskopravnom odboru imamo jednu jedinu ženu, a preostale tri su praktički na administrativnim pozicijama: voditeljica sektora javnog priopćavanja, voditeljica sektora dokumentacije, distribucije i članstva te voditeljica odjela općih poslova”, objašnjava naš sagovornik.
Samo 1 od 10 najprofitabilnijih autora je žena
U svom osmomartovskom saopštenju, ZAMP je objavio i listu deset najprofitabilnijih autorki. Međutim, ukoliko se ova lista uporedi sa deset najprofitabilnijih autora oba pola, jasno je da se na njoj nalazi samo jedna žena – Vjekoslava Huljić, najpoznatija po pisanju za grupu Magazin.
„Ukratko, ovo je raj za šovinizam, jer se može zaključiti da članovi ZAMP-a imaju jasan stav da su žene nedovoljno sposobne za rad u glazbenoj industriji. Ne samo da u udruzi dominiraju muškarci koji imaju čak 85% udjela u radu i sjede u svim ključnim foteljama, ne samo da se jedinu autoricu nužno i neodvojivo asocira s njenim mužem Tončijem Huljićem, nego se ZAMP još i hvali porastom od 2% koji ocrtava to da su oduševljeni što žene, nekompetentne kakve jesu, zauzimaju toliko impresivan udio među autorima, iako je njihova zarada, u najmanju ruku, marginalna”, ističe za Bendskaut Josip Bošnjak i zaključuje da se niko ne treba hvaliti ovim podacima.
Šta na to kaže ZAMP?
Budući da se u saopštenju pozivaju na odgovornost za podsticanje „još većeg uključivanja žena u stvaranje glazbe”, pitali smo ZAMP na koje načine ostvaruju to podsticanje.
„Kako bismo podigli svijest o zastupljenosti žena u glazbenoj industriji, redovito pratimo i objavljujemo podatke o njihovom udjelu među prijavljenim autorima. Primjerice, naše analize su pokazale pozitivan trend u rastu broju autorica kroz godine”, odgovorili su nam iz Odjela za odnose s javnošću, poslavši nam dva izveštaja od pre šest i sedam godina i saopštenje o kojem je reč u ovom tekstu.
U nastavku su nam prosleđena i izdanja Božićnog CD-a sa ženskim glasovima iz 2018. godine, kao i TV/YouTube serijal „Autorica!” iz 2020. godine.
Takođe, ZAMP je izdvojio i organizovanje jedne panel diskusije na temu položaja žena u muzičkoj industriji 2023. godine, povodom Svetskog dana intelektualnog vlasništva.
Podaci izneti na ovoj diskusiji su, takođe, alarmantni, no ZAMP to, ponovo, promoviše kao pozitivan trend.
„Konkretno, ove je godine među 145 ukupno prijavljenih albuma njih 18 na kojima su žene 100% autorice ili u suradnji s muškim kolegama, 35 na kojima su žene izvođačice 100% ili u suradnji s muškim kolegama te 3 kojeg su stopostotno producirale žene. Među ukupno 379 prijavljenih pjesama, 120 ih je na kojima su žene autorice glazbe, teksta ili izvođačice, a na 22 pjesme predložene za nominacije žene su 100% autorice i izvođačice. Od 84 prijave za Novog izvođača godine, njih 22 su žene”, navodi se povodom nominacija za Porina.
Drugim rečima, od ukupnog broja pesama koje su te godine predložene za nagradu Porin, žene su autorke samo 5.8% njih. U ovaj postotak nisu uključene pesme koje su žene radile „u suradnji s muškim kolegama”.
Zbunjuje činjenica da nam je ZAMP prosledio i događaj „Snaga promjene: Inovativne i kreativne žene” koji je 2018. godine organizovao Državni zavod za intelektualno vlasništvo, a u čijem programu nije bilo nijedne muzičke autorke, te smo ovu informaciju odbacili kao irelevantnu za tekst.
Proteklih godina, u okviru Međunarodne autorske kreativne agencije (MAKK), organizovane su dve panel diskusije na temu rodne ravnopravnosti, 2017. i 2023. godine. Na jednoj od te dve diskusije, „Ruž na mikrofonu”, moderatori – dakle, oni koji usmeravaju diskusiju – bili su muškarci.
Kada je reč o podršci kroz edukaciju i mentorske programa, ZAMP je sa nama podelio projekat „The Songwriting Week”, namenjen mladim autorima oba pola, premda su se u finalu 2023. godine našle isključivo žene.
Equality VS Equity
Statistika govori za sebe, ali interpretacija podataka ostavlja prostora za manipulaciju. Štaviše, bitno je razumeti razliku između pojmova equality (jednakost) i equity (pravičnost).
Naime, donosioci odluka neretko smatraju da je dovoljno da obezbede jednake uslove za sve, te da je to pokazatelj ravnopravnosti, rodne ili bilo koje druge. Međutim, baš zato je uveden pojam equity, koji uzima u obzir različite početne pozicije i potrebe ljudi, te im pruža podršku koja im je potrebna da bi svi imali jednake šanse za uspeh. Umesto da se svima dodeli isto, resursi se raspodeljuju prema specifičnim potrebama kako bi se postigla stvarna ravnopravnost.
Napomena: Terminologija korišćena u ovom tekstu odnosi se na pol određen pri rođenju, uz puno uvažavanje postojanja spektra rodnih identiteta.
